20150118_123535

O nama

G.S.S. BiH dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanje u planinama, stijenama, speološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima kada pri spašavanju treba primjenuti posebno stručno znanje i upotrijebiti opremu za spašavanje u planinama. Gorska služba spašavanja u BiH se brine o sigurnosti građana i gostiju još od 1950 godine i to 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

Službu čine trenutno najspremniji alpinisti, speolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera.

BiH gorska služba spašavanja- Stanica Mostar

Osnovana je 1965. godine. Danas je gorska služba spašavanja služba javnog karaktera koja pomaže svim građanima(realtivno malo akcija odnosi se na članove BiH planiarskog savzea i planinare). Clanica je međunarodne udruge gorskih spasilačkih službi IKAR-CISA.

Zadaća

Gorska služba spašavanja specijalizirana je za spašavanje s nepristupačnih terena i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primjenuti posebno stručno zanje i opremu za spašavanje. To uključuje nesrece na u planinskim područjima, stijenama, speološkim objektima, strmim i teško prohodnim terenima, te nesreće koje se dogode u posebno teškim vremenskim prilikama(snijeg, hladnoća, led, magla i sl.).
Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine te druga neplaninska područja. To su akcije na visokim objektima, tunelima i cijevima, u prometnim nesrećama i na moru, te kod niza ekstremnih sportova(parajedrenje, brdski biciklizam, rafting i sl.). Osim spašavanja i pružanja prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim mjestima, važna aktivnost Gorske službe spašavanja je edukacija i prevencija, dakle sprečavanje i izbjegavanje nesreća.
GSS osigurava sva značajnija skijališta u BiH i dr. GSS brine za sigurnost na utrkama brdskih bicikla, natjecanja u sportskom penjanju, ekstremnim utrkama i dr.

Tko su gorski spašavatelji

Službu čine trenutno najspremniji apinisti, speolozi te visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera. Služba ima 2 liječnika i 2 instruktora.

Način djelovanja i suradnja

Gorska služba spašavanja je neprofitna organizacjia. Djelovanje Službe i njenih članova je dobrovoljno i oni za obavljanje akcije spašavanja ne dobivaju naknadu(plaću). GSS tijesno surađuje sa drugim službama koji u svom djelokrugu imaju soašavanje ljudi, kao što su : Hitna pomoc, BiH vojska i policija, vatrogsci i dr.

Plaćanje akcija spašavanja

Gorska služba spašavanja i njeni članovi ne naplaćuju spašavanje. Spašavanje je za sve spašene besplatno.

Akcije spašavanja

Služba posjeduje pedesetogodišnje iskustvo i rezultate (više od 150 akcija spašavanja, koje su izvedene uspješno, bez pogreške i sigurno). U svim tim akcijama uvijek je umanjen nepovoljan učinak nesreće i ozljede, smanjena invalidnost i ubrzan oporavak ozljeđenima, a u mnogo navrata, često i u dramatskim okolnostima, izravno je spašen ljudski život. To saznanje najveća je naknada za sav trud gorskih spašavatelja.
Ako bi pravili kalendar intervencija GSS-a ne bi smjeli zaboraviti slijedeće:

– 1966. godina. Sa releja na Veležu stigla je vijest o pogibiji jednog pripadnika JNA. Traženje i transport do Mostara bio je zadatak Stanice koji je izvršen tačno i u potpunosti.
– 1967. godina. U Zijemljima jedna žena trebala je da se porodi. Zima je i snijeg je zavejao put tako da je selo bilo odsječeno od grada. Članovi Stanice sa primaljom probili su se na vrijeme, pomogli porođaj i kumovali djevojčici. Nazvaše je Gorana.

– 1969. godina. Sa Čvrsnice je javljeno o nesreći jendog pripadnika JNA. Pet dana po ledu, kiši i hladnoj februarskoj buri trajala je borba za unesrećenog. I tu je ljudsko srce pobijedilo stihiju. Izlažući se smrtonosnoj opasnosti unesrećeni je spašen, a pored jednog velikog ljudskog „hvala“ Stanica je dobila i plaketu JNA. Ovo se smatra jednom od najtežih akcija Stanice.

– 1969. godina. Grupa od 250 učenika Gimnazije iz Mostara odlazi na jednodnevni izlet na Velež. Svi se vratiše izuzev jedne drage i mile djevojčice. Bijaše to Vera Šipek, naša Vera planinar, koja je iznad svega volila planinu. Tri dana su je njene kolege planinari i spasavaoci tražili u sivom kršu Veleža, da bi je transportovali i sahranili u Mostaru. Na jednoj od svojih redovnih vježbi spasavaoci mjesto pogibije obilježiše skromnom spomen-pločom.

1970. godina. Februara mjeseca Lupoglav je uzeo tri života. Hrabri i odvažni planinari pođoše da ga osvoje ali ostaše zauvijek. Od februara do jula članovi Stanice bili su angažovani u pronalaženju postradalih, transportu , sahrani i izgradnji spomenika. Pojedini članovi imali su 26-30 dana rada u planini. Nastradale nisu mogli spasiti, ali su se dostojno oprostili od njih.

1971. godina. Radnica PTT Mostar na releju Velež teško je oboljela. Javljeno je da treba hitno intervenisati. U rekordnom vremenu po ledu i vjetru, klizeći niz strme strane Veleža oboljela je transportovana u bolnicu i spašene od sigurne smrti.

I tako iz godine u godinu. Nižu se akcije – neke lakš, neke teže. A sve za spas ljudskog života. Naporno i teško je biti spasavalac. Svaki mora proći redovnu provjeru znanja, ljekarsku kontrolu, određen broj vrlo teških vježbi. Zato se i regrutovanju članstva prilazi polako i obazrivo.